Prelijepa ženska sevdalinka u fantastičnoj izvedbi. Evo cijelog otpjevanog teksta: Teško meni jadnoj u Saraj'vu samoj - hajde*, jadna, dertli*-jadna, hajde, jadna, deder*, jadna u Saraj'vu sama... Sama legnem, a sama ustanem - hajde, jadna, dertli-jadna, hajde, jadna, deder, jadna u Saraj'vu sama... Mnoge noći presjediću dragog čekajući - hajde, jadna, dertli-jadna, hajde, jadna, deder, jadna u Saraj'vu sama... ________________________________ hajde (tur.) = idi!, idemo!, pođi!, pođimo!; dertli (pers.-tur.) = jadan, brižan, mučan, tužan, bolan; (vidi Škaljić - "Turcizmi..."); deder = "duža, a samim tim i pristojnija verzija indikatora za poticanje 'de'. Deder se predmeće u rečenice izgovorene u ceremonijalnim prilikama kada sugovornicu ili sugovornika želimo potaknuti na primisao, misao, djelo ili uslugu", ovdje: za nijansu pojačano "hajde" Evo šta je o korištenju turcizama u sevdalinkama napisao češki etnomuzikolog Ludvik Kuba: "Vi ne znate šta znači turska riječ ali slutite da joj je svrha da se uveća zvonkost govora i da se pojača sjaj dikcije. I možete biti sigurni da će nepoznata riječ uvijek podignuti vrijednost pjesme - nikad je neće sniziti. Južni Sloven/Slaven upotrebljava mnogo turskih riječi kao pleonazam, udvaja riječ turskim zvučanjem (primjer: 'sabah-zora' ili u ovoj varijanti pjesme: dertli-jadna), kao da hoće da pojača akustički utisak stranim glasom. Turske riječi svjetlucaju u pjesmi kao školjke na morskoj obali, kao korali i biseri na grudima djevojke: umetnuti turski refreni izgledaju nam kao ornament, intarzija, bordura, koji treba da dovedu do vrhunca estetski utisak umjetničkog djela... U mnoštvu turskih riječi nikad nećete naći nešto što će sniziti estetsku ili umjetničku vrijednost pjesme, što bi obezvrijedilo djelo. Pojava je utoliko napadnija i utoliko zanimljivija za odnos prema Turcima, što pjesmi Južnih Slavena nije potrebno sve to, jer - kako je to uostalom odavno priznato u svijetu - ona, kao pjesničko djelo pripada svjetskoj poeziji, i to ne zaslugom turskih elemenata u njoj, već vlastitom vrijednošću." (vidi članak "Pjesma Južnih Slavena i muslimanstvo" u blogu "Sevdalinke" dr. S. Vranića , decembar 2015.) Č č Ć ć Đ đ Š š Ž ž â
@@harissvraka7164 Ja se sjećam po Pavletu. Ono ide scena ofirno, jasno bebi da on ne svira, al' kad ga vidim i čujem uvijek se sjetim svog rahmetli dede, koji nikad nije u džamiju nogom kročio.
@@salihaganspahic1166 A šta je problem sa Kusturicom? Smeta ti što je promenio veru, 'tolerantni' čoveče? Jel to ta multi-kulti Bosna o kojoj lažete svet?
Prelijepa ženska sevdalinka u fantastičnoj izvedbi. Evo cijelog otpjevanog teksta:
Teško meni jadnoj u Saraj'vu samoj -
hajde*, jadna, dertli*-jadna,
hajde, jadna, deder*, jadna u Saraj'vu sama...
Sama legnem, a sama ustanem -
hajde, jadna, dertli-jadna,
hajde, jadna, deder, jadna u Saraj'vu sama...
Mnoge noći presjediću dragog čekajući -
hajde, jadna, dertli-jadna,
hajde, jadna, deder, jadna u Saraj'vu sama...
________________________________
hajde (tur.) = idi!, idemo!, pođi!, pođimo!; dertli (pers.-tur.) = jadan, brižan, mučan, tužan, bolan; (vidi Škaljić - "Turcizmi..."); deder = "duža, a samim tim i pristojnija verzija indikatora za poticanje 'de'. Deder se predmeće u rečenice izgovorene u ceremonijalnim prilikama kada sugovornicu ili sugovornika želimo potaknuti na primisao, misao, djelo ili uslugu", ovdje: za nijansu pojačano "hajde"
Evo šta je o korištenju turcizama u sevdalinkama napisao češki etnomuzikolog Ludvik Kuba: "Vi ne znate šta znači turska riječ ali slutite da joj je svrha da se uveća zvonkost govora i da se pojača sjaj dikcije. I možete biti sigurni da će nepoznata riječ uvijek podignuti vrijednost pjesme - nikad je neće sniziti. Južni Sloven/Slaven upotrebljava mnogo turskih riječi kao pleonazam, udvaja riječ turskim zvučanjem (primjer: 'sabah-zora' ili u ovoj varijanti pjesme: dertli-jadna), kao da hoće da pojača akustički utisak stranim glasom. Turske riječi svjetlucaju u pjesmi kao školjke na morskoj obali, kao korali i biseri na grudima djevojke: umetnuti turski refreni izgledaju nam kao ornament, intarzija, bordura, koji treba da dovedu do vrhunca estetski utisak umjetničkog djela... U mnoštvu turskih riječi nikad nećete naći nešto što će sniziti estetsku ili umjetničku vrijednost pjesme, što bi obezvrijedilo djelo. Pojava je utoliko napadnija i utoliko zanimljivija za odnos prema Turcima, što pjesmi Južnih Slavena nije potrebno sve to, jer - kako je to uostalom odavno priznato u svijetu - ona, kao pjesničko djelo pripada svjetskoj poeziji, i to ne zaslugom turskih elemenata u njoj, već vlastitom vrijednošću." (vidi članak "Pjesma Južnih Slavena i muslimanstvo" u blogu "Sevdalinke" dr. S. Vranića , decembar 2015.)
Č č Ć ć Đ đ Š š Ž ž â
Aferim za nasega Hamica ponos Vratnika rahmet mu dusi
odlicna sevdalinka
Genijalno
Divno
odlicna folk pjesma, samo se secam kusturice i sjecas li se dolly bell i tjetak. savrseno
Kakav kusturic jad ljudski sarajvo mu sve dalo ko i onima koim je bio kao profa od emira hadiafejzbegovica
ako se samo sjecas po Kusturici,nemoj se ni sjecati
@@harissvraka7164 Ja se sjećam po Pavletu.
Ono ide scena ofirno, jasno bebi da on ne svira, al' kad ga vidim i čujem uvijek se sjetim svog rahmetli dede, koji nikad nije u džamiju nogom kročio.
@@noegojimmy e bas tako nekako,pozz
@@salihaganspahic1166 A šta je problem sa Kusturicom? Smeta ti što je promenio veru, 'tolerantni' čoveče? Jel to ta multi-kulti Bosna o kojoj lažete svet?
To care samo sviraj da dusmani pocrkaju selam
Početak korijena, gdje je ideja jasna, a budućnost neizvjesna... Ko 'no reče Bosne nema?...
+jimmy noego pa i nema, imaš savez država, federacije i republike srpske, slobodna srpska
Bravo, halal vjera na komentaru.
김정일 jos malo I nece je biti.InsaALLAH