80тих година сам пословно често боравио у Сарајеву и пословни партнери су нас одвели у ''Морића хан'' где сам уживо слушао Бехку и Љуцу и уживао.Хвала на овој поставци!
Prelijepa ženska sevdalinka u odličnoj izvedbi. Evo cijelog teksta: Teško mi je jadnoj u Saraj'vu samoj - hajde*, jadna, deder*, jadna, hajde, jadna, dertli* jadna u Saraj'vu sama... Sama legnem, a sama ustanem - mnoge noći presjediću dragog čekajući - hajde, jadna, deder, jadna, hajde, jadna, dertli jadna u Saraj'vu sama... ________________________________ hajde (tur.) = idi!, idemo, pođi, pođimo!; deder = "duža, a samim tim i pristojnija verzija indikatora za poticanje 'de'. Deder se predmeće u rečenice izgovorene u ceremonijalnim prilikama kada sugovornicu ili sugovornika želimo potaknuti na primisao, misao, djelo ili uslugu", ovdje: za nijansu pojačano "hajde"; dertli (pers.-tur.) = jadan, brižan, mučan, tužan, bolan (vidi Škaljić - "Turcizmi...") Evo šta je o korištenju turcizama u sevdalinkama napisao češki etnomuzikolog i slikar Ludvik Kuba: "Vi ne znate šta znači turska riječ ali slutite da joj je svrha da se uveća zvonkost govora i da se pojača sjaj dikcije. I možete biti sigurni da će nepoznata riječ uvijek podignuti vrijednost pjesme - nikad je neće sniziti. Južni Sloven/Slaven upotrebljava mnogo turskih riječi kao pleonazam, udvaja riječ turskim zvučanjem (primjer: 'detli-jadna' ili 'sabah-zora'), kao da hoće da pojača akustički utisak stranim glasom. Turske riječi svjetlucaju u pjesmi kao školjke na morskoj obali, kao korali i biseri na grudima djevojke: umetnuti turski refreni izgledaju nam kao ornament, intarzija, bordura, koji treba da dovedu do vrhunca estetski utisak umjetničkog djela... U mnoštvu turskih riječi nikad nećete naći nešto što će sniziti estetsku ili umjetničku vrijednost pjesme, što bi obezvrijedilo djelo. Pojava je utoliko napadnija i utoliko zanimljivija za odnos prema Turcima, što pjesmi Južnih Slavena nije potrebno sve to, jer - kako je to uostalom odavno priznato u svijetu - ona, kao pjesničko djelo pripada svjetskoj poeziji, i to ne zaslugom turskih elemenata u njoj, već vlastitom vrijednošću." (vidi članak "Pjesma Južnih Slavena i muslimanstvo" u blogu "Sevdalinke" dr. S. Vranića , decembar 2015.) Vrijedi poslušati i antologijsku izvedbu Silvane Armenulić... Č č Ć ć Đ đ Š š Ž ž â
![Gucci Mane & Sexyy Red - You Don't Love Me [Official Music Video]](http://i.ytimg.com/vi/j7IBqyFKT4c/mqdefault.jpg)
Behka i Ljuca legende Saza. Čast mi je da sam uživo uživao slušajući ovaj par.
80тих година сам пословно често боравио у Сарајеву и пословни партнери су нас одвели у ''Морића хан'' где сам уживо слушао Бехку и Љуцу и уживао.Хвала на овој поставци!
Radila sam u
Bosni dugo god. Zbog njih sam zavolela i
Bosni i njen narod.
Čuvajte to blago!
❤❤
legendarni behka i ljuca i meraklije
Prelijepa ženska sevdalinka u odličnoj izvedbi. Evo cijelog teksta:
Teško mi je jadnoj u Saraj'vu samoj -
hajde*, jadna, deder*, jadna,
hajde, jadna, dertli* jadna u Saraj'vu sama...
Sama legnem, a sama ustanem -
mnoge noći presjediću dragog čekajući -
hajde, jadna, deder, jadna,
hajde, jadna, dertli jadna u Saraj'vu sama...
________________________________
hajde (tur.) = idi!, idemo, pođi, pođimo!; deder = "duža, a samim tim i pristojnija verzija indikatora za poticanje 'de'. Deder se predmeće u rečenice izgovorene u ceremonijalnim prilikama kada sugovornicu ili sugovornika želimo potaknuti na primisao, misao, djelo ili uslugu", ovdje: za nijansu pojačano "hajde"; dertli (pers.-tur.) = jadan, brižan, mučan, tužan, bolan (vidi Škaljić - "Turcizmi...")
Evo šta je o korištenju turcizama u sevdalinkama napisao češki etnomuzikolog i slikar Ludvik Kuba: "Vi ne znate šta znači turska riječ ali slutite da joj je svrha da se uveća zvonkost govora i da se pojača sjaj dikcije. I možete biti sigurni da će nepoznata riječ uvijek podignuti vrijednost pjesme - nikad je neće sniziti. Južni Sloven/Slaven upotrebljava mnogo turskih riječi kao pleonazam, udvaja riječ turskim zvučanjem (primjer: 'detli-jadna' ili 'sabah-zora'), kao da hoće da pojača akustički utisak stranim glasom. Turske riječi svjetlucaju u pjesmi kao školjke na morskoj obali, kao korali i biseri na grudima djevojke: umetnuti turski refreni izgledaju nam kao ornament, intarzija, bordura, koji treba da dovedu do vrhunca estetski utisak umjetničkog djela... U mnoštvu turskih riječi nikad nećete naći nešto što će sniziti estetsku ili umjetničku vrijednost pjesme, što bi obezvrijedilo djelo. Pojava je utoliko napadnija i utoliko zanimljivija za odnos prema Turcima, što pjesmi Južnih Slavena nije potrebno sve to, jer - kako je to uostalom odavno priznato u svijetu - ona, kao pjesničko djelo pripada svjetskoj poeziji, i to ne zaslugom turskih elemenata u njoj, već vlastitom vrijednošću." (vidi članak "Pjesma Južnih Slavena i muslimanstvo" u blogu "Sevdalinke" dr. S. Vranića , decembar 2015.)
Vrijedi poslušati i antologijsku izvedbu Silvane Armenulić...
Č č Ć ć Đ đ Š š Ž ž â
Bravo za objasnjena iako su nekome i znana, aterim!
Nezaboravni ❤❤
Ackusum