Grkljan (Larynx) - Uvod i Emriologija

Поделиться
HTML-код
  • Опубликовано: 9 сен 2024
  • Opširnije - produzizivot.c...
    Za studente - produzizivot.c...
    ***
    Pratite nas na društvenim mrežama:
    Facebook - / budizdravproduzizivot
    Twitter - / produzi_zivot
    Instagram - / budizdravproduzizivot
    Pinterest - / produzizivot
    Linkedin - / budizdravproduzizivot
    ***
    #Grkljan #larynx #orl #otorinolaringologija
    Grkljan (Larynx) predstavlja početni deo gornjeg disajnog puta, smešten na raskršću respiratornog i digestivnog trakta. Prvi je Leonardo da Vinči uočio da bez disanja nema glasa, ukazujući da je larinks, pored respiracije specifično adaptirao svoje strukture na putu ekspiratorne struje vazduha za produkciju glasa. Tako je ova anatomski relativno jednostavna struktura, dobila funkcionalno veliki broj uloga u životu ljdske vrste, neophodnih za njegovo normalno življenje u složenoj društvenoj organizaciji.
    Embriologija Larinksa
    Larinks se embriološki razvija iz dve potpuno odvojene embriološke strukture.
    Jedno je bukofaringealni pupoljak koji daje sve strukture larinksa iznad glasnica,a drugo je traheobronhalni pupoljak koji formira strukture larinska od glasnica do traheje.
    Larinks se sa ostatkom respiratornog sistema razvija iz središnjeg ventralnog divertikuluma primitivnog ždrela.
    Sredinom četvrte nedelje embrionalnog razvoja formira se od endoderma traheobronhijalni pupoljak.
    Istovremeno iznad njega, kranijalno, nastaje hipobranhijalna eminencija, preteča epiglotisa, a kratko nakon toga žleb i rast primitivnog ždrela koje formira ezofagus.
    Dva lateralno smeštena žleba, nastala u primitivnom ždrelu, rastući i spajajući se od kaudalnog ka kranijalnom delu odvajaju respiratorni aparat od primitivnog ždrela, osim od cefaličnog dela od kojeg nastaje larinks.
    Hipobranhijalna eminencija predstavlja mezodermalno oticanje srednjeg ventralnog dela primitivnog ždrela. Ona se vezuje za laterani zid farinska sa dva lateralna faringoepiglotična nabora.
    Središnji glosoepiglotični nabor se formira i deli prvobitnu glosoepiglotičnu jamu na dva dela. Na taj način nastaju valekule. Nakon četvrtog meseca u epiglotitisu se formira hrskavica.
    Dva uzdignuća tkiva nastala na obe strane laringotrahealnog pupoljka nešto ispod hipobranhijalne eminencije, predstavljaju početak aritenoida. Kasnije se formiraju tkivne veze ovih izdignuća i hipobranhijalne eminencije, što čini eriepiglotični nabbor.
    Tokom drugog meseca embrionalnog razvoja branhijalni mezoderm koji se nalazi oko ventralnog dela raspiratornog divertikuluma stvara laringealne hrskavice, a od kaudalnog branhijalnog mezoderma nastaju laringealni mišići.
    Tiroidna hrskavica nastaje od mezoderma četvrtog i petog luka, a krikoidna od šestog. Aritenoidne hrskavice, kornikulata i kuneiforme nastaju od šestog luka. Aritenoidne hrskavice, kornikulata i kuneiforme nastaju od šestog luka. Inervacija laringofarinska je od n. vagus preko njegovih dveju grana, gornje i donje rekurentne.
    Gornji laringealni nerv je nerv četvrtog škržnog luka, a rekurentni nerv šestog škržnog luka. Jedini vaskularni element petog škržnog luka je ductus arteriosus koji nakon rođenja perzistira u vidu ligamentarne vrpce.
    Na rođenju je larinks visoko postavljen, u visini drugog vratnog pršljena što novorođenčetu daje mogućnost da istovremeno guta i diše. Tokom života larinks se spušta tako da je kod odraslih u visini petog vratnog pršljena.

Комментарии •