Zmijastog oblika tijela, jegulja (Anguilla anguilla) spaja more i rijeke. Česta je u brudetima i sličnim delicijama, ali i ugrožena pregrađivanjem rijeka. Jegulju je lako prepoznati - tijelo joj je izduženo i zmijoliko. Leđna peraja započinje daleko iza prsne, rep se završava trakasto, spojem leđne i trbušne peraje. Donja joj je čeljust dulja od gornje, glava mala i s malim očima. Dugačka je 60 - 80 cm, ali naraste i više od metra. Odrasla je jegulja smeđozelelenkasta do smeđožućkasta. Jegulje imaju vrlo zanimljiv životni ciklus. Najveći dio života provode u slatkim ili bočatim vodama, ali se razmnožavaju u moru. Kada dođe vrijeme razmnožavanja, bokovi im poprime srebrnkastu boju, a trbuh bijelu s tamnijim bokovima, povećavaju im se nosnice i oči te produljuji čeljust. Prestaju se hraniti te im se skraćuje probavilo, ali povećavaju organi za razmnožavanje. Takve ulaze u more i kreću na dalek put prema Sargaškome moru (zapadni dio Atlantskog oceana) koji potraje i godinu dana, a putem se skupljaju u jata. Od kraja zime do početka proljeća ženke polažu, a mužjaci oplođuju 500 000 jaja na dubinama od 400 do 2500 m. Nakon mriješćenja ugibaju od napora i gladovanja. Pošto se izvale, ličinke kreću natrag u Europu; katkad im treba i tri godine za to. Putem se mijenja prozirni stadij ličinki koje ulaze u ušća rijeka. Tu u slatkoj vodi promijene izgled u minijaturne jegulje, pomalo rastu i smeđežute su. Ondje žive sve dok ne postanu spolno zrele te zatvore krug i kreću na more. Žive u vodama s muljevitim dnom, u slatkim vodama blizu obale. Vijugajući plivaju uz dno, uz vodenu vegetaciju, ali mogu i puzati u mulju uz pomoć sloja sluzi na koži. Hrane se sitnom ribom, jajašcima riba i ribljom mlađi, vodenim beskralježnjacima poput kukaca i njihovih ličinki, puževima, ali i jajašcima žaba, malim punoglavcima … Uglavnom su noćne životinje. Nalazimo ih i uzduž obale, a najviše u ušćima rijeka Neretve, Cetine, Zrmanje ,Krka te u Vranskom jezeru kraj Biograda na Moru.
imao sam tri godine u ovo vreme.Nemogu da verujem koliko se sve promenilo.
može biti lica,gof ili neki drugi predator :-)
carsko👍👍👍👍👍👍👍👍👍👍👍👍👍👍👍👍👍👍👍👍👍👍👍👍👍👍👍👍👍👍👍👍👍👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👏👍👍
ima miljardu godina da san vidia ovo
A sipa
sipa nije riba :P
glavoc je po meni fuuujjjj
Jedna od boljih riba za jesti
3:07 kakva jegulja kod nas ima ugor i murina nema nikakve jegulje
Kod nas je bižot ili jangul latinski anguilla ili nešto slično 🙂
@@alekambel a kakva jegulja
Zmijastog oblika tijela, jegulja (Anguilla anguilla) spaja more i rijeke. Česta je u brudetima i sličnim delicijama, ali i ugrožena pregrađivanjem rijeka.
Jegulju je lako prepoznati - tijelo joj je izduženo i zmijoliko. Leđna peraja započinje daleko iza prsne, rep se završava trakasto, spojem leđne i trbušne peraje. Donja joj je čeljust dulja od gornje, glava mala i s malim očima. Dugačka je 60 - 80 cm, ali naraste i više od metra. Odrasla je jegulja smeđozelelenkasta do smeđožućkasta.
Jegulje imaju vrlo zanimljiv životni ciklus. Najveći dio života provode u slatkim ili bočatim vodama, ali se razmnožavaju u moru. Kada dođe vrijeme razmnožavanja, bokovi im poprime srebrnkastu boju, a trbuh bijelu s tamnijim bokovima, povećavaju im se nosnice i oči te produljuji čeljust. Prestaju se hraniti te im se skraćuje probavilo, ali povećavaju organi za razmnožavanje. Takve ulaze u more i kreću na dalek put prema Sargaškome moru (zapadni dio Atlantskog oceana) koji potraje i godinu dana, a putem se skupljaju u jata.
Od kraja zime do početka proljeća ženke polažu, a mužjaci oplođuju 500 000 jaja na dubinama od 400 do 2500 m. Nakon mriješćenja ugibaju od napora i gladovanja. Pošto se izvale, ličinke kreću natrag u Europu; katkad im treba i tri godine za to. Putem se mijenja prozirni stadij ličinki koje ulaze u ušća rijeka. Tu u slatkoj vodi promijene izgled u minijaturne jegulje, pomalo rastu i smeđežute su. Ondje žive sve dok ne postanu spolno zrele te zatvore krug i kreću na more.
Žive u vodama s muljevitim dnom, u slatkim vodama blizu obale. Vijugajući plivaju uz dno, uz vodenu vegetaciju, ali mogu i puzati u mulju uz pomoć sloja sluzi na koži. Hrane se sitnom ribom, jajašcima riba i ribljom mlađi, vodenim beskralježnjacima poput kukaca i njihovih ličinki, puževima, ali i jajašcima žaba, malim punoglavcima … Uglavnom su noćne životinje. Nalazimo ih i uzduž obale, a najviše u ušćima rijeka Neretve, Cetine, Zrmanje ,Krka te u Vranskom jezeru kraj Biograda na Moru.
@@alekambel o majke ti sta si se napisa,fala ti👏👏👏
@@lukaarambasa8825 Ti nisi bas sa mora?
nije škrpina nego škarpina
E pa bio je u pravu škrpina je , nije škarpina
Nije,samo vlasi govore škarpina
A ti si morski pas?
Nije Lancarda nego Lokarda, nije Kavala nego Kaval, nije Crnej nego Crnjul, nije Skrpun nego Skarpun, nije Skrpina nego Skarpina...
ovisi odakle si
Nevalja
Ti nevaljaš.