Dragi moje Enese, bila je privilegija poznavati te, kao covjeka, prijatelja moje porodice, i nekoga ko me uveo u prelijepi svijet pjesnistva i besjednistva. Siguran sam da su svi koji su te poznavali bili bogatiji, imali su priliku da od tebe i tvojih prijatelja, Krleze, Krkleca, Copica i mnogih drugih cuju prelijepe stihove, besjede, zivotne ispovijesti. Jedno uzasno balkansko ludilo nam je uzelo veliki dio toga. Pocivaj u miru i pozdravi svoje prijatelje. Cesto si citirao Krlezu, pa evo ovde, u njegovu cast, jedna kratka:" I pasti ce sve maske medju cetiri crne lakovane daske, gdje sveci i hulje u crno bulje."
@@krlezingvozd-sluzbenikanal3209 Hvala vama sto ste zabiljezili i postavili ovu lijepu pricu, predivno svjedocenje o Enesu, Krlezi i njihovim prijateljima.
Gospon krleza je imao povecu rupicu na bradi , a znamo kakvi su ti ljudi, da li je istina da mu je otac bio svecenik... A da i debele obrve... Ujevic se nije htio prodati....
Razlika između Krkleže, Ujevića, Krkleca, Cesarića ili Šimića je u tome što su svi bili boemi i patenici osim Krleže. Jeste da je Krleža bio odličan dramski pisac ali ostali su bili najveći hrvatski pjesnici. I dok je Krleža imao čak i posluge i sluge u svom Gvozdu i u vrijeme NDH, dotle su razni Krkleci ili Ujevići jedva sastavljali kraj sa krajem. Ujević je bio zagrebački i beogradski klošar a Krklec je prodavao svoj namještaj 1946 godine da preživi. Šimić je umro u bijedi. Krkleža je imao nekakav diktatorski nastup do svojih najbližih u redakciji Enciklopedije, do raznih saradnika a imao je i svog doktora, frizera, šofera itd. Voleo je kao i Tito da svi rade oko njega, jer je mislio da je zaista najveći književnik. Osim dobrih drama Krkleža nema dobrih romana niti poezije. Na kraju životne moći našao je sarajevskog novinara Čengića da mu pomogne oko sabranih djela koje su mu Muslimani štampali jer su ga njegovi Hrvati nekako zaboravili zbog njegove distance do njegovog naroda. Ali Krkleca i Ujevića su zato svi slušaoci a i čitaoci voljeli i njihove pjesme, jer se radi o talentovanim i nadarenim pjesnicima. Pozdrav Krklečić
+Meta mikuž Hvala Vam na komentaru, no ja se osobno s njim ne bih složio. Prvo, Krleža za vrijeme NDH nije imao poslugu, niti je tad živio na Gvozdu. O Krležinom, kako velite, 'nastupu' prema suradnicima u Leksikografskom zavodu imamo svjedočanstva ljudi koji su s njim radili i o tome pisali, npr. Josipa Šentije ('S Krležom nakon '71'), gdje nema govora o nekakvom neprimjerenom ponašanju s Krležine strane. Tvrdnja da Krleža osim drama nema drugih kvalitetnih djela je stvar subjektivne ocjene. Osobno, mislim da je napisao izvrsne romane (Zastave, Na rubu pameti, Banket u Blitvi), jednu od najboljih, ako i ne najbolju zbirku pjesama u povijesti hrvatske književnosti (Balade Petrice Kerempuha), odlične eseje (o Stjepanu Radić, hrvatstvu, Europi...), novele u kojima je iscrtao sudbinu hrvatskog naroda u Prvom svjetskom ratu (Hrvatski bog Mars), a i po pitanju lirskog pjesništva autor je brojnih odličnih stihova (Pjesma starinskog ormara, Jesenja samoća, Konji pred krčmom itd..). Svojom društvenom i književnom djelatnošću Krleža ostaje središnja ličnost hrvatske kulture 20. stoljeća. Njegova uloga nakon 1945. ne bi trebala biti sporna. S Titom ga je vezivalo prijateljstvo još davno prije nego što je potonji postao predsjednik Jugoslavije, a Krleža nije imao nikakve iluzije o tome što će se jednog dana zbiti, kad Tita više ne bude. Kao što je istaknuo Stanko Lasić u šestom svesku svoje Krležologije, nakon 1945. Krleža je izabrao 'stratešku kapitulaciju', 'ne samo zbog sebe, nego i zbog (i radi) naroda kojem je pripadao. Nije li, makar dijelom razmišljao i ovako: na koji način mogu sada biti najkorisniji svome narodu, što mogu učiniti za njega, kakav most prema svijetuizgraditi? Krleža je nastojao da radom nadvlada svoj grijeh te ostavi iza sebe bar neke upitnike od kojih se može poći.
Ja se u principu slažem da su Ujević i posebice Šimić vrh hrvatske poezije, čemu Krleža ne može prići -- osim u Baladama Petrice Kerempuha i manjinom stihova. Dramski su tekstovi odlični, ali samo neki (poglavito Glembajevi). Što se tiče romana, Povratak Filipa Latinovicza je vrlo energično, surovo, brutalno djelo, ali u suštini rđavog i lijenog stila (mnogo ponavljanja fraza, naporne prustovske rečenice itd.). Vrlo nesavršen roman. Ostale romane nisam čitao u potpunosti, ali Krleža ima taj neugodan običaj lijenosti u stilu, vidljiv gotovo konstantno kroz faze njegova stvaralaštva (od Boga Marsa nadalje). Odličan dramatičar i kroničar, osrednji stilist. Stvar je da kod njega postoje neočekivani, nevjerojatni bljeskovi izvrsnosti -- ponavljam, Balade te dijelovi Latinovicza -- koje me nagnu da čitam Krležu dalje, usprkos njegovim dubokim manama. Odgovor I. Stivičića ovdje je i potpuniji od moga i ispravan. Na neki način Krleža nikada nije spadao ni jednoj kategoriji. To je vrijedno i divljenja i skepse.
Dragi moje Enese, bila je privilegija poznavati te, kao covjeka, prijatelja moje porodice, i nekoga ko me uveo u prelijepi svijet pjesnistva i besjednistva. Siguran sam da su svi koji su te poznavali bili bogatiji, imali su priliku da od tebe i tvojih prijatelja, Krleze, Krkleca, Copica i mnogih drugih cuju prelijepe stihove, besjede, zivotne ispovijesti. Jedno uzasno balkansko ludilo nam je uzelo veliki dio toga. Pocivaj u miru i pozdravi svoje prijatelje. Cesto si citirao Krlezu, pa evo ovde, u njegovu cast, jedna kratka:" I pasti ce sve maske medju cetiri crne lakovane daske, gdje sveci i hulje u crno bulje."
Hvala Vam na gledanju i krasnom komentaru. :)
@@krlezingvozd-sluzbenikanal3209 Hvala vama sto ste zabiljezili i postavili ovu lijepu pricu, predivno svjedocenje o Enesu, Krlezi i njihovim prijateljima.
Fantazija
Lijepo su se gostili i živjeli po buržujskim vilama koje su oteli a u romanima kritizirali tu klasu kao dekadentnu i nemoralnu. Totalna hipokrizija.
respekt za Meta mikuz ma odlicno
Gospon krleza je imao povecu rupicu na bradi , a znamo kakvi su ti ljudi, da li je istina da mu je otac bio svecenik... A da i debele obrve... Ujevic se nije htio prodati....
MIROSLAV KRLEŽA JE BIO VELIKI PISAC I COVJEK I PISAC MA KO ŠTA MISLIO O NJEMU RANKO PLAVEC
Razlika između Krkleže, Ujevića, Krkleca, Cesarića ili Šimića je u tome što su svi bili boemi i patenici osim Krleže. Jeste da je Krleža bio odličan dramski pisac ali ostali su bili najveći hrvatski pjesnici. I dok je Krleža imao čak i posluge i sluge u svom Gvozdu i u vrijeme NDH, dotle su razni Krkleci ili Ujevići jedva sastavljali kraj sa krajem. Ujević je bio zagrebački i beogradski klošar a Krklec je prodavao svoj namještaj 1946 godine da preživi. Šimić je umro u bijedi. Krkleža je imao nekakav diktatorski nastup do svojih najbližih u redakciji Enciklopedije, do raznih saradnika a imao je i svog doktora, frizera, šofera itd. Voleo je kao i Tito da svi rade oko njega, jer je mislio da je zaista najveći književnik. Osim dobrih drama Krkleža nema dobrih romana niti poezije. Na kraju životne moći našao je sarajevskog novinara Čengića da mu pomogne oko sabranih djela koje su mu Muslimani štampali jer su ga njegovi Hrvati nekako zaboravili zbog njegove distance do njegovog naroda. Ali Krkleca i Ujevića su zato svi slušaoci a i čitaoci voljeli i njihove pjesme, jer se radi o talentovanim i nadarenim pjesnicima. Pozdrav Krklečić
+Meta mikuž Hvala Vam na komentaru, no ja se osobno s njim ne bih složio. Prvo, Krleža za vrijeme NDH nije imao poslugu, niti je tad živio na Gvozdu. O Krležinom, kako velite, 'nastupu' prema suradnicima u Leksikografskom zavodu imamo svjedočanstva ljudi koji su s njim radili i o tome pisali, npr. Josipa Šentije ('S Krležom nakon '71'), gdje nema govora o nekakvom neprimjerenom ponašanju s Krležine strane. Tvrdnja da Krleža osim drama nema drugih kvalitetnih djela je stvar subjektivne ocjene. Osobno, mislim da je napisao izvrsne romane (Zastave, Na rubu pameti, Banket u Blitvi), jednu od najboljih, ako i ne najbolju zbirku pjesama u povijesti hrvatske književnosti (Balade Petrice Kerempuha), odlične eseje (o Stjepanu Radić, hrvatstvu, Europi...), novele u kojima je iscrtao sudbinu hrvatskog naroda u Prvom svjetskom ratu (Hrvatski bog Mars), a i po pitanju lirskog pjesništva autor je brojnih odličnih stihova (Pjesma starinskog ormara, Jesenja samoća, Konji pred krčmom itd..). Svojom društvenom i književnom djelatnošću Krleža ostaje središnja ličnost hrvatske kulture 20. stoljeća. Njegova uloga nakon 1945. ne bi trebala biti sporna. S Titom ga je vezivalo prijateljstvo još davno prije nego što je potonji postao predsjednik Jugoslavije, a Krleža nije imao nikakve iluzije o tome što će se jednog dana zbiti, kad Tita više ne bude. Kao što je istaknuo Stanko Lasić u šestom svesku svoje Krležologije, nakon 1945. Krleža je izabrao 'stratešku kapitulaciju', 'ne samo zbog sebe, nego i zbog (i radi) naroda kojem je pripadao. Nije li, makar dijelom razmišljao i ovako: na koji način mogu sada biti najkorisniji svome narodu, što mogu učiniti za njega, kakav most prema svijetuizgraditi? Krleža je nastojao da radom nadvlada svoj grijeh te ostavi iza sebe bar neke upitnike od kojih se može poći.
Podržavam ono što ste napisali! Pozdrav iz Nove Gradiške!
Krleža je sve zaradio, i vozača i domaćicu. I budučnost, ti. vječnost svojim djelima.
Ja se u principu slažem da su Ujević i posebice Šimić vrh hrvatske poezije, čemu Krleža ne može prići -- osim u Baladama Petrice Kerempuha i manjinom stihova. Dramski su tekstovi odlični, ali samo neki (poglavito Glembajevi). Što se tiče romana, Povratak Filipa Latinovicza je vrlo energično, surovo, brutalno djelo, ali u suštini rđavog i lijenog stila (mnogo ponavljanja fraza, naporne prustovske rečenice itd.). Vrlo nesavršen roman. Ostale romane nisam čitao u potpunosti, ali Krleža ima taj neugodan običaj lijenosti u stilu, vidljiv gotovo konstantno kroz faze njegova stvaralaštva (od Boga Marsa nadalje). Odličan dramatičar i kroničar, osrednji stilist. Stvar je da kod njega postoje neočekivani, nevjerojatni bljeskovi izvrsnosti -- ponavljam, Balade te dijelovi Latinovicza -- koje me nagnu da čitam Krležu dalje, usprkos njegovim dubokim manama.
Odgovor I. Stivičića ovdje je i potpuniji od moga i ispravan. Na neki način Krleža nikada nije spadao ni jednoj kategoriji. To je vrijedno i divljenja i skepse.
@@krlezingvozd-sluzbenikanal3209 Slažem se sa Vama!