Anmweeeey! Li komanse rive wi. Pwodicsion national ap rive tout bon vre. Pep ayisien konsome lokal. Kouliea en avan ann di: Pam pibon pwodicsion national liye tonton.
Bravo lém we ayisyen vle mete tét ansanm pou yo vive, sam pi pa renmen se zak malfetek yo, tankou ougan fe maji pou prop ayisyen parey li, si tou si ayisyen gen yn biznis, ou byen yn talan kelkont, nou dwe itiliz maji si yn peyi deside atake haiti,
Haitian people must learn how to package their products because most of the time when the products are delivered it's bad and no longer eatable. This is due to bad packaging and disregard of the "climat" change during the transportation. Learning the process will avoid Haitian farmers to lose money. Please do it the smart way to make it successful.
Bravo bravo bravo bravo bravo bravo genyen espoi pou Haití.
Bel travay met FEYY vettt🇭🇹
Pep AYISYIN sipote project sa yo lakay pou n retire PEYIA nan grangou🙏🏿
Wowww gade lanmou ❤❤ men ti haiti neg yo kite ap kraze nan men yo a wi😢😢
De belles personnes qui aiment leur pays. Bravo pour votre travail.
Sa fém kontan
Mezanmi si hayisyen kontinye konsa nap viv wi
Mwen renmen sa wi. Bèl bagay nèt! Viv AGRIKILTI! Peyia ap avanse wi😅🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾🌾
Bravo felisitasyon respé pou nou Hayti pap peri viv tet ansanm viv Hayti chri
Bèl travay viv konbit,viv Haiti, viv Bsap epou yon lòt leta pou haitien.
Viv Bel ti peyim mw pral envesti lakay
Anmweeeey! Li komanse rive wi. Pwodicsion national ap rive tout bon vre. Pep ayisien konsome lokal. Kouliea en avan ann di: Pam pibon pwodicsion national liye tonton.
2 fanm sa yo SIM. Mouri se pou yo
Mwen renmen yo twōp jesu
Ani. Widline
mwen renmen synergie sa ki devlope lakay tout ekip met fey vet la. mwen kwe ayiti pap peri.
Nou perdi Lajoie lontan moin kontan añpil bondie ap fer ker Nou kontan merci bondie ❤❤
Mesi met fey vet bravooooo
Selman fok nu met lod nan mod de prodiksyon yo zon mayi pa plante lot plant ladan
Mèt fèy vèt bon bagay
Lanmou nou pap fini medam siksè
Gen anpil espwa pou peyim
Wawwww mw télman renm in 2 madam SA yo anfin k good la proteje yo anieAK lótbfanm van yan
Bwavo ❤❤. Kpk.kpr ❤❤ansanm nou pifò alye ayisyen ❤❤❤
Bravo lém we ayisyen vle mete tét ansanm pou yo vive, sam pi pa renmen se zak malfetek yo, tankou ougan fe maji pou prop ayisyen parey li, si tou si ayisyen gen yn biznis, ou byen yn talan kelkont, nou dwe itiliz maji si yn peyi deside atake haiti,
Sa nou dwe konnin si nou pa travail leta pap gin lajan pou achte zam pou lame a. Sekirite yon pep se lew travail epi vote bon moun pou veye koription.
Jezi
si chak grnn haitíen tėfėvsa Li tap rėdwu nan moun kap Pati yo
Fòk Nou tounen avèk farine pòmdetè
Grote ke paysan yo decouvri nan canal tobek la sepou yo declarel patrimoine natioñnal se pou yo cloturel provisoirement
Ealsie mèt fèy vèt livrezon bay kliyan ki vle oder
Bravo met fey
Peyi a rich min nou pa komprann sa.
Met fey vet eskew pa fe importation diaspora bezwen achete
Sepou nou al perce mone taverno pou nou relie tubiron ak les irois cherche canal nan les irois
Good job
Pa okipe yo m panse riz sete pou ayisien te mange portan se pou brezil mange nap toujou nan grangou
Viv desantralization
L’été feule vête voyer vendre en France
Haitian people must learn how to package their products because most of the time when the products are delivered it's bad and no longer eatable. This is due to bad packaging and disregard of the "climat" change during the transportation. Learning the process will avoid Haitian farmers to lose money. Please do it the smart way to make it successful.
Slt
❤❤❤❤❤❤