Zagrebački potres 9. studenog 1880.

Vrlo je zanimljiva i korisna u ovom trenutku knjiga glasovitoga osječkog arheologa Ćire Truhelke, koji je ustrojio arheologiju u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, u kojoj je izmedju ostalog opisao njegovo sjećanje na potres koji je doživio kao srednjoškolac gornjogradske gimnazije 1880. godine u Zagrebu.
“Od doživljaja iz vremena mog đakovanja na gornjogradskoj - onda jedinoj - gimnaziji nijedan se nije tako duboko usjekao u moje sjećanje kao veliki potres, koji je u jutro dana 9. studenoga 1880. potresao Zagrebom i Hrvatskim Zagorjem.
Sjedio sam oko 7 sati ujutro u kuhinji kuće opasane u prizemlju debelim starinskim zidovima i presvođene ciglenim svodovljem, leđima prislonjen uza zid, pijući kavu, prije nego ću poći u školu. Iznenada se začu mukla podzemna tutnjava i zemlja se poče tresti i ljuljati. Misleći, da je to prolazna sejzmatična pojava, nisam se u prvi mah preplašio; ali kad je trešnja postala sve jača, a podzemna tutnjava i grmljavina sve užasnija, kad sam opazio, kako se zid nada mnom opasno naginje, i čuo, kako na zvoniku sv. Marka zvona od same trešnje zazvoniše, skočio sam, da pobjegnem i spasim glavu. Kad sam došao do staklenih vrata, koja su iz hodnika vodila u malo dvorište, a odavle pod kućnu vežu, srušio se jedan dimnjak baš pred vrata te nam je zakrčio put. Srećom je podzemni orkan jenjao, zemlja se smirila i ja pokupih knjige, da se uputim u školu.
Na ulici sve je bilo krš i pustoš: kolnik i nogostupi puni crepovlja, popadalog s krovova i ruševina oborenih dimnjaka; zidovi kuća popucani, prozori polomljeni, a došavši iza ugla Mletačke ulice na Markov trg ugledao sam, kako je čitav zabat zapadne fasade, koju su u ono doba obnavljali zidari, srušen, te je kroz nastali otvor provirila konstrukcija krova. Pod skelama je ležao u smrtnim trzajima jedan od zidara, koji je nastradao. Ista pustoš bila je u Gospodskoj ulici i na Katarininu trgu, gdje je lijepa fasada crkve sv. Katarine na više mjesta pokazivala znatne pukotine. Zgrada gimnazije, koliko se u prvi mah razabralo, nije mnogo stradala; ali kad se pred njom sakupilo više đaka, rečeno nam je, da danas ne će biti obuke, te se nas nekolicina drugova uputismo da razgledamo, što je potres učinio od Gornjega grada. Ulicama je lutao prestrašeni i obezglavljeni svijet, koji je poluodjeven izletio iz kuća, da spasi glavu. Krovovi su bili izrešetani, kao da su im topovski hitci raznijeli crepovlje, a većina dimnjaka je ležala oborena na cesti i zakrčila prolaz. Zidovi su bili tako popucani, da se kroz pukotine moglo zaviriti u sobe. Srećom nije bila porušena ni jedna kuća. One stare, neugledne gornjogradske građevine oduprle su se potresu i ostale čitave prkoseći katastrofi, što ju je priroda spremila Zagrebu. Gričko brdo se junački držalo!
Donji grad je bio kud i kamo jače poharan, a stradale su osobito novije zgrade. Udarci su se potresa, iako u sve manjoj mjeri, ponavljali cio dan i građanstvo zahvati pod večer prava panika. Tko je mogao, bježao je iz Zagreba, a tko nije, izletio je na ulicu, trgove, u Tuškanac ili u Maksimir i tu provodio noć pod vedrim nebom ili pod šatorima. Srećom je ona jesen do kasno pred zimu bila izvanredno blaga, topla i vedra.
Panika je postala još veća, kad je u Zagreb došao dr. Falb, stručnjak za sejzmografske pojave, od koga se Zagreb nadao doznati, hoće li se i kad će se ponoviti potres; a on je samo mudro šutio, davao maglovite izjave ili je razlagao svoju teoriju o općim uzrocima potresa. To zagrebački purgeri naravski nisu razumijevali, a nije im ni stalo bilo do toga, kako nastaje potres, koliko do toga, kada će se ponoviti.
Sve do Božića ponavljali su se udarci potresa u razmacima po jakosti sve slabijima, dok se zemaljska kora nije posve smirila. Mi u Mletačkoj ulici nismo cijelo to vrijeme napuštali kuće, jer su njeni debeli zidovi i svodovi odoljeli prvom i najjačem nasrtaju, pa je bilo vjerojatno, da će odoljeti i slabijim udarcima, koji su se kasnije ponavljali.
Potres, koji se u prvi čas smatrao katastrofom za Zagreb, pokazao se po svojim posljedicama upravo blagotvornim, jer se u čitavoj Evropi organizirala sabirna akcija za postradale; u Zagreb je došlo novaca sa svih strana, da se njime poprave štete. Oštećenici su dobivali obilne potpore za obnovu kuća, zajmove za novogradnje, i Zagrebom razvila se na sve strane građevna djelatnost, kakve taj stari grad ne pamti. Novogradnje nicahu kao pečurke, nastaše nove ulice, a stare se širile i produživale kao kraci polipa prema sve daljoj periferiji te grad postade iz dana u dan ljepši i prostraniji, a ono 30.000 stanovništva pomnožalo se brzo na 40.000. Sve je to bila posljedica potresa i plod evropske solidarnosti, koja je pod dojmom prirodne katastrofe pritekla u pomoć gradu, koji se od potresa probudio iz stoljetnog drijemeža.”
#zagrebačkimemento #mementopriča #mementošetnjakrozvrijeme

[@sandabesednik323]

Super video ! Ima jako puno još neviđenih fotografija iz onog vremena !! Hvala !

[@hanasrna5120]

Zagreb u ♥️

[@robi6299]

Kažete da je potres 1880. je imao 6.3 stupnja po Richteru, a Richterova ljestvica je nastala tek 1935. 😂
Osim toga, čime je izmjerena snaga tog potresa kad je prvi seizmograf u Hrvatskoj postavljen tek 1906???

[@sila-z1k7w]

Ne piši bez veze,ono što ne znaš.Postojala je Rossi-Forelova skala i lako se preračuna u Merkalijevu ili Rihterovu skalu,objava je više informativnog tipa,a ne da se bukvalno prevodi i shvaća.

[@robi6299]

@@sila-z1k7w Ti si taj koji piše bez veze.
Najprije mi reci - koja je to objava, kako kažeš, samo informativnog karaktera?
Možda objava da je zagrebački potres 1880. bio 6.3 stupnja po Richteru?
Ma nemoj mi reći...pa što onda nisu rekli da je bio 3.7 ili 2.5?
Također bi to bilo informativnog karaktera, jednako kao što je i ovo..
Naravno, pitanje - čime su 1880. u Zagrebu izmjerili snagu potresa i dalje ostaje bez odgovora. 😁
Jednostavno mlate praznu slamu i daju netočne informacije koje su kroz 140 godina još i dodatno preuveličane.
Sve informacije iz 1880. se temelje na predaji i vrlo oskudnim, rijetkim i iskrivljenim informacijama o šteti u Zagrebu nakon tog potresa kao i rijetkim i loše uradenim, ostarjelim fotografijama.
Sve ovo neki seizmolozi i sami priznaju i kažu da taj potres nije bio tolike snage.

[@sila-z1k7w]

@@robi6299 Napisao sam ti Rossi -Forelova skala,postojali su seizmolozi,Ostavi svoju nadobudnost i taštinu,pišeš bez veze, ponovo ti odgovaram.Građevine od većeg značaja kao katedrale,muzeji,itd.Imale su statičke proračune i prije 1700 g.

[@robi6299]

@@sila-z1k7w Tebi je više fokus na meni nego na onom o čemu raspravljamo, zato i nisi napisao nešto konkretno što bi bio odgovor na moje pitanje. 😁
Kažeš da su postojali seizmolozi.
Nitko to ni ne osporava, ali nisu na ovim područjima tada postojali seizmografi kojima bi se izmjerila jačina potresa, tako da je nebitno o kojoj je skali riječ jer se ipak nešto nečim mora izmjeriti da bi se to moglo prikazati nekom skalom.

[@nenadmarincic7716]

ZAGREB , " "/ Agram /" 1880.
..vrlo vredne fotografije..! ;
. povijesna ref.grada ,; idea o
.gradu, / arhitekturi /urb. H.Bolle , .....(!),
..ref o stanovnistvu / , I Autorima
Albuma (....)
A to je ( mozda ) jedini ":.dokument " kojeg se - Jos uvijek ima .(.....)