Bravo Bravo bravo!! konačno profi kamera, profi zvuk i odlična tema...vidim da i vi učite a i mi koji vas pratimo. Sve naj u 2025, koja će biti sve samo ne laka...daj Bože se da griješim.
Strukturna inflacija nije samo rezultat ekonomskih ciklusa, već i odraz dubokih institucionalnih i geopolitičkih faktora. Iako se kroz teorije i knjige eminentnih ekonomista često raspravlja o uzrocima i posljedicama inflacije, temeljni problem leži u ulozi centralnih banaka i državne politike. Inflacija je inherentna svakom ekonomskom sustavu koji se oslanja na monetarnu ekspanziju i političke odluke koje često nisu u skladu s dugoročnom ekonomskom stabilnošću. Uzroci inflacije: Tko je odgovoran? Centralne banke, kao izdavatelji novca, imaju ključnu ulogu u inflaciji. Kada središnje banke "printaju" novac u svrhu poticanja likvidnosti i ekonomskog rasta, dolazi do povećanja novčane mase koja nadilazi stvarni rast proizvodnje. Takve mjere, potaknute i geopolitičkim odlukama, vode do inflacije. Države pritom često koriste inflaciju kao neizravni porez na štednju građana. Visoka inflacija smanjuje vrijednost štednje, prisiljavajući pojedince i institucije da kapital preusmjere u rizične investicije. Posljedice na Hrvatsku: Rast cijena nekretnina U Hrvatskoj, gdje tržište kapitala nije dovoljno razvijeno, inflacija je potaknula ulaganja u nekretnine. Ovo je dovelo do eksplozivnog i neracionalnog rasta cijena nekretnina. Dok u razvijenijim ekonomijama investitori imaju opcije ulaganja u dionice, obveznice ili druge financijske instrumente, kod nas se kapital često prelijeva u nekretnine kao jedinu relativno sigurnu investiciju. Ovo dodatno pojačava neravnotežu na tržištu nekretnina, čineći ih nepristupačnima široj populaciji. Štednja vs. Inflacija: Prisilni rizik Države, uključujući Hrvatsku, koriste inflaciju kako bi obeshrabrile štednju i potaknule potrošnju ili ulaganje. Kroz realno negativne kamatne stope, štednja postaje neisplativa, a građani se suočavaju s izborom: ili investirati u nešto rizično ili gledati kako im štednja gubi vrijednost. Ovakva politika kratkoročno osigurava likvidnost, ali dugoročno destabilizira ekonomsku ravnotežu. Zaključak Dok god država i središnje banke vide inflaciju kao alat za održavanje likvidnosti i upravljanje dugovima, inflacija će ostati prisutna. Strukturne reforme, poput razvoja tržišta kapitala, bolje fiskalne discipline i poticanja inovacija, nužne su kako bi se smanjila ovisnost o nekretninskim ulaganjima i osigurala stabilnija ekonomska budućnost. Bez tih promjena, inflacija će nastaviti služiti kao neizbježan pratilac ekonomskih ciklusa i političkih odluka.
Prijatelju, puno znaš alk skroz krivo gledaš na ekonomiju. Ne postoji ekonomija zbog novca, nego zbog outputa. Output u vidu roba i usluga je realno bogatstvo. Novac je fikcija. Obracunska jedinica i sredstvo razmjene outputa. Ti bi ekonomiju prilagodio novcu. To se može ali cijena bi bila pad outputa i posljedicno pad životnog standarda ljudi. Nisu sve države svijeta lude u upravljanju ekonomijom. Novi output je moguće ostvariti samo ako cijene konstantno lagano rastu. Generalno gledajući. Jedina vrsta deflacije koja je dobra je ona zbog tehnološkog napretka. Sve druge su pogubne po output i vode i depresiju.
Super video. Može možda video kako se suočiti sa strukturnom inflacijom tj. Koji je, po vama, optimalan ekonomski put koju bi EU i hrvatska mogla (iako vjerojatno neće) imati.
@@nevenvidakovic Interessantan video, merci! Gde mogu da nabavim te knige o ekonomiji iz stare YU? U EU uočava se fenomen koji je Richard Werneru o Japanu doziveo i opisao u svojoj Knizi Princes of the Yen. Voleo bih cuti vase misljene a ako nije litaratura poznapa, preporucujem!
Rekao bih da je rješenje u povećanju efikasnosti gospodarstva i cjelokupnog društva putem, prije svega, bolje tehnologije i boljih organizacijskih rješenja.
Ako gledamo EU ,njen najveći problem biće euro 💶 . Da bi se preplivala kriza , trebalo bi decentralizovati sistem ili sledi "Jugoslovenski scenario" . Sve donde dokle drže centralizovani sistem i ne reaguju (a različite države imaju različite potrebe za reakcijom) dotle kola idu nizbrdo. Odličan video "o hiperprodukciji robe"(u podnaslovu) 😊.
Dobro, u EU imamo vidljivu političku nestabilnost, zanči da nije za odbaciti u bliskoj budučnosti mogući sukob visokog inetiteta ili rat? Ako je tako bilo u Jugi, što bi EU bila uznimka? Kada vidim tko vodi državu i EU, nije u opće nezamislivo.
@@painkiller_zg2898 Da, baš smo se "usrećili"!!! (Što bi nam falilo da smo ostali zaista neovisna država!? Izgleda da Hrvati ne znaju što bi sami sa sobom. Barem većina Hrvata ne zna.) 💩
Jako zamiljivo. Kako mogu doc do knijge od Marijan Korsica? Koj utezak ima Austrika skola der Nationalökonomie na Trampa kroz Milea, Muska i Rothbard? Njemacki von Hayek Club vec slavi Trampa Krahl, Marc Friedrich i prof. Dr. Polleit. Pozdrav i Hvala za informacije.
ali kako su onda radnice u Varteksu 1988 tada imale placu tadašnjih 1000 DEM, što je danas oko 1800 eura... dakle treba spomenuti i Markoviceve reforme... Golf II je 1988 koštao oko 16000 DM najjeftiniji, a danas najjeftiniji 27000 EUR
Audio ima neki šum, ako možete to ispraviti za slijedeća videa! Molim Vas možete li opisati razliku između strukturne inflacije i stagflacije! BTW: Tim Hardford u knjizi "Undercover economist" prilično je dobro oposao kineski način prelaza iz kominističkog (centralno planskog) u kapitalistički načina privređivanja!
Nevene, mislim da si u nekim prijašnjim videima, objašnjenjima, bolje objasnio strukturnu inflaciju. Barem meni je bilo jasnije od kuda to dolazi, zbog čega i kakva je budućnost. Ali razumijem zašto si odabrao ove primjere sada; jer uvijek tvrdiš da će se sa EU dogoditi isto što i s Jugoslavijom (ako se ovako nastavi).
@nevenvidakovic Sad je ok. Bilo je da se gube djelovi riječi ili pokoje slovo i malo nekog iritantnog šuma. Možda je neka vrsta cenzure osjetljivih tema. Nešto slično mi se događalo kad sam kod Cvd slušao drugačija mišljenja..
@@JonathanMalagurski Zakon ponude i potražnje. U videu je spomenuto u jednom trenutku da su u Jugoslaviji "bogate Slovenija i Hrvatska,a svi ostali nisu" ,ali ako pogledate kartu videćete da su sve fabrike smeštene upravo u zemljama koje nisu Slovenija i Hrvatska. Tu je i primer čaše . U periodu kada niko nije imao čašu ,svi su se otimali da je kupe. Kada je došao trenutak da svi imaju čaša koliko hoćeš,niko više nije hteo da kupi čašu. Strukturna inflacija je kada država naplaćuje porez od firme koja nema da joj plati taj porez zato što nije prodala ništa tog meseca. Usluge su u suštini fiktivna kategorija (ne vidljiva,ne mogu se opipati) ,pa je prostor za zaradu veći. Tipičan primer je usluga u Hilton hotelu i usluga u nekim manjim hotelima. Razlika u ceni je astronomska,a dobija se gotovo isto. Iz te razlike može se isplati porez državi i radnicima (fiksni troškovi).
Месяц назад
@JonathanMalagurski, jer proizvodnja radi s relativno malim profitom u odnosu na obrtaj kapitala. Što je osobito problematično ako proizvodni proces ima duže trajanje. Čak i ako zadržiš realnu cijenu, pitanje je da li ćeš stići na vrijeme nabaviti materijal, a da ne napraviš gubitak.
Naravno, da je g. Neven mislio na jeftinije ili niža cijena. U brzini je spojio dva izraza. Nije za zamjeriti.
Месяц назад+1
U video se čini kao da govori general poslije bitke. Planska privreda je dobro funkcionirala u Japanu od 1945. do 1980. i to u kapitalizmu. Mislim da bi se trebala obraditi Japanska planska privreda. Ako mnogo puta nije uspjela planska privreda, ne uspjeva dovoljno dobro ni tržišna. U dokumentarcu Princes of the Yen | The Hidden Power of Central Banks je sve objašnjeno.
... i ako bi ti mogao malo reći koju riječ o Marku Škrebu, bišem guverneru. I to u vrijeme dok je bio guverner a ne u vrijeme ovo sad nakon 2015. gdje on ima sarkastične komentare. Nevene, stalno pričaš o klonovima, i puno pričaš o guvernerima,... pa me zanima što imaš reći o Škrebu guverneru (iz tih godina)?
Možda točno. Nisam bio na sastancima. Ali nitko ne može reći da Ante Marković (Končar) ili Hakija Turajlić (Energoinvest) nisu bili vrhunski menadžeri koji su izgradili odlične firme.
Radničko dioničarstvo je postojalo u Jugi? Mislim da nije. Deklarativno su raji pričali: Vi upravljate s tvornicom. To je vaše! Naravno da to nije bila istina. Moj otac nije imao niti jednu dionicu od 1970. do 1990. godine.
standardno - subotom uz prvu jutarnju kavicu! i super mi je sto ste ulozili u opremu, vidi se veliko poboljsanje kvalitete!
Bravo Bravo bravo!!
konačno profi kamera, profi zvuk i odlična tema...vidim da i vi učite a i mi koji vas pratimo.
Sve naj u 2025, koja će biti sve samo ne laka...daj Bože se da griješim.
Odlican video gospodine Vidakovicu. Hvala Vam sto ucite hrvatski narod. Bog Vas blagoslovio.
Bravo Nevene, odličan video
Odlican video,😊
Odlican hrvatski ekonomist koji razumije macro ekonomiju u okruzenju propdanja EU.. Pozdrav iz Uruguy-a.
Tako lijepo receno. Hvala Vam Nevene!
Jako poučan video. Hvala vam.
Izvrstan uradak. Jednostavnim rječnikom radi se o prilagodbi uz potrebu anticipiranja ekonomskih i tržišnih trendova.
Strukturna inflacija nije samo rezultat ekonomskih ciklusa, već i odraz dubokih institucionalnih i geopolitičkih faktora. Iako se kroz teorije i knjige eminentnih ekonomista često raspravlja o uzrocima i posljedicama inflacije, temeljni problem leži u ulozi centralnih banaka i državne politike. Inflacija je inherentna svakom ekonomskom sustavu koji se oslanja na monetarnu ekspanziju i političke odluke koje često nisu u skladu s dugoročnom ekonomskom stabilnošću.
Uzroci inflacije: Tko je odgovoran?
Centralne banke, kao izdavatelji novca, imaju ključnu ulogu u inflaciji. Kada središnje banke "printaju" novac u svrhu poticanja likvidnosti i ekonomskog rasta, dolazi do povećanja novčane mase koja nadilazi stvarni rast proizvodnje. Takve mjere, potaknute i geopolitičkim odlukama, vode do inflacije. Države pritom često koriste inflaciju kao neizravni porez na štednju građana. Visoka inflacija smanjuje vrijednost štednje, prisiljavajući pojedince i institucije da kapital preusmjere u rizične investicije.
Posljedice na Hrvatsku: Rast cijena nekretnina
U Hrvatskoj, gdje tržište kapitala nije dovoljno razvijeno, inflacija je potaknula ulaganja u nekretnine. Ovo je dovelo do eksplozivnog i neracionalnog rasta cijena nekretnina. Dok u razvijenijim ekonomijama investitori imaju opcije ulaganja u dionice, obveznice ili druge financijske instrumente, kod nas se kapital često prelijeva u nekretnine kao jedinu relativno sigurnu investiciju. Ovo dodatno pojačava neravnotežu na tržištu nekretnina, čineći ih nepristupačnima široj populaciji.
Štednja vs. Inflacija: Prisilni rizik
Države, uključujući Hrvatsku, koriste inflaciju kako bi obeshrabrile štednju i potaknule potrošnju ili ulaganje. Kroz realno negativne kamatne stope, štednja postaje neisplativa, a građani se suočavaju s izborom: ili investirati u nešto rizično ili gledati kako im štednja gubi vrijednost. Ovakva politika kratkoročno osigurava likvidnost, ali dugoročno destabilizira ekonomsku ravnotežu.
Zaključak
Dok god država i središnje banke vide inflaciju kao alat za održavanje likvidnosti i upravljanje dugovima, inflacija će ostati prisutna. Strukturne reforme, poput razvoja tržišta kapitala, bolje fiskalne discipline i poticanja inovacija, nužne su kako bi se smanjila ovisnost o nekretninskim ulaganjima i osigurala stabilnija ekonomska budućnost. Bez tih promjena, inflacija će nastaviti služiti kao neizbježan pratilac ekonomskih ciklusa i političkih odluka.
Prijatelju, puno znaš alk skroz krivo gledaš na ekonomiju. Ne postoji ekonomija zbog novca, nego zbog outputa. Output u vidu roba i usluga je realno bogatstvo. Novac je fikcija. Obracunska jedinica i sredstvo razmjene outputa. Ti bi ekonomiju prilagodio novcu. To se može ali cijena bi bila pad outputa i posljedicno pad životnog standarda ljudi. Nisu sve države svijeta lude u upravljanju ekonomijom. Novi output je moguće ostvariti samo ako cijene konstantno lagano rastu. Generalno gledajući. Jedina vrsta deflacije koja je dobra je ona zbog tehnološkog napretka. Sve druge su pogubne po output i vode i depresiju.
Sve ste rekli. Hvala!
"Slobodno tržište je smrtni neprijatelj birokraciji!"
❤️
nikada nemojte zaboraviti da je to napisao Marijan Korošić 1985 godine.
@@nevenvidakovic Birokratija je ovdje odnijela pobjedu. A ono što slijedi, samo je posljedica toga.
@@kalu19991nije još pobijedila.
Ovo treba "pisat" po zidovima...
Hvala
Mozda ovo pogledaju i ministri naseg Kancelara, ali sudeci prema morfologiji lubanja, plasim se da nece nista shvatiti.
Super video. Može možda video kako se suočiti sa strukturnom inflacijom tj. Koji je, po vama, optimalan ekonomski put koju bi EU i hrvatska mogla (iako vjerojatno neće) imati.
Sljedeći video. Ovo je prvi koji daje primjere. U drugom su rješenja. Ide sljedeće subote
@@nevenvidakovic Hvala, očekujemo Vaš idući video.
@@nevenvidakovic Interessantan video, merci! Gde mogu da nabavim te knige o ekonomiji iz stare YU?
U EU uočava se fenomen koji je Richard Werneru o Japanu doziveo i opisao u svojoj Knizi Princes of the Yen.
Voleo bih cuti vase misljene a ako nije litaratura poznapa, preporucujem!
Rekao bih da je rješenje u povećanju efikasnosti gospodarstva i cjelokupnog društva putem, prije svega, bolje tehnologije i boljih organizacijskih rješenja.
@@BcroG11 Naravno. Marijan Korošić: iz strukturne inflacije se izlazi razvojnom politikom i inovacijama.
Ako gledamo EU ,njen najveći problem biće euro 💶 . Da bi se preplivala kriza , trebalo bi decentralizovati sistem ili sledi "Jugoslovenski scenario" . Sve donde dokle drže centralizovani sistem i ne reaguju (a različite države imaju različite potrebe za reakcijom) dotle kola idu nizbrdo. Odličan video "o hiperprodukciji robe"(u podnaslovu) 😊.
Dobro, u EU imamo vidljivu političku nestabilnost, zanči da nije za odbaciti u bliskoj budučnosti mogući sukob visokog inetiteta ili rat? Ako je tako bilo u Jugi, što bi EU bila uznimka? Kada vidim tko vodi državu i EU, nije u opće nezamislivo.
Štoviše, Europu u ratu je nažalost vrlo lako zamisliti.
Glavno da smo se mi zaštitili članstvom u EU i ulaskom u €....
To i jeste pravo pitanje
@@painkiller_zg2898 Da, baš smo se "usrećili"!!! (Što bi nam falilo da smo ostali zaista neovisna država!? Izgleda da Hrvati ne znaju što bi sami sa sobom. Barem većina Hrvata ne zna.) 💩
NEOLIBERIZAM NAM JE SVE UNIŠTIO 😢😢😢😢😢
U čemu se točno sastoji strukturna inflacija u RH danas odnosno što su njezini uzroci (što je rđavo u strukturi)?
To će se dogoditi EU raspad
Jako zamiljivo. Kako mogu doc do knijge od Marijan Korsica? Koj utezak ima Austrika skola der Nationalökonomie na Trampa kroz Milea, Muska i Rothbard? Njemacki von Hayek Club vec slavi Trampa Krahl, Marc Friedrich i prof. Dr. Polleit. Pozdrav i Hvala za informacije.
Teško je doći do primjerka knjige osim ako ne tražite za posudbu u gradskoj knjižnici.
Austrijska škola trenutačno prevladava
Hvala! Potrazit cu.
ali kako su onda radnice u Varteksu 1988 tada imale placu tadašnjih 1000 DEM, što je danas oko 1800 eura... dakle treba spomenuti i Markoviceve reforme... Golf II je 1988 koštao oko 16000 DM najjeftiniji, a danas najjeftiniji 27000 EUR
Ima li tu podjele na inflaciju tražnje i infllaciju ponude?
ne. te dvije inflacije su klasične inflacije. Strukturna inflacija je nešto potpuno drugo
@nevenvidakovic inflacija tražnje jer mnogo ljudi kupuju,jeli tako? A inflacija ponude,koje je objašnjenje?
Audio ima neki šum, ako možete to ispraviti za slijedeća videa! Molim Vas možete li opisati razliku između strukturne inflacije i stagflacije!
BTW: Tim Hardford u knjizi "Undercover economist" prilično je dobro oposao kineski način prelaza iz kominističkog (centralno planskog) u kapitalistički načina privređivanja!
Stagflacija je ekonomsko stanje. Strukturna inflacija je ekonomski proces
Nevene, mislim da si u nekim prijašnjim videima, objašnjenjima, bolje objasnio strukturnu inflaciju. Barem meni je bilo jasnije od kuda to dolazi, zbog čega i kakva je budućnost. Ali razumijem zašto si odabrao ove primjere sada; jer uvijek tvrdiš da će se sa EU dogoditi isto što i s Jugoslavijom (ako se ovako nastavi).
ima nastavak koji moram objaviti. radi se o dva videa, ovo je prvi
Kao da je ton mixan. Jel moguće da yt namjerno ometa?
Ja ne radim mikseve. Ja sam kao Ed Wood. Sve se snimam samo jednom
@nevenvidakovic Sad je ok. Bilo je da se gube djelovi riječi ili pokoje slovo i malo nekog iritantnog šuma. Možda je neka vrsta cenzure osjetljivih tema. Nešto slično mi se događalo kad sam kod Cvd slušao drugačija mišljenja..
Pitanje - zašto u navedenim uslovima stagnira proizvodnja, a profitiraju usluge?
@@JonathanMalagurski Zakon ponude i potražnje. U videu je spomenuto u jednom trenutku da su u Jugoslaviji "bogate Slovenija i Hrvatska,a svi ostali nisu" ,ali ako pogledate kartu videćete da su sve fabrike smeštene upravo u zemljama koje nisu Slovenija i Hrvatska. Tu je i primer čaše . U periodu kada niko nije imao čašu ,svi su se otimali da je kupe. Kada je došao trenutak da svi imaju čaša koliko hoćeš,niko više nije hteo da kupi čašu. Strukturna inflacija je kada država naplaćuje porez od firme koja nema da joj plati taj porez zato što nije prodala ništa tog meseca. Usluge su u suštini fiktivna kategorija (ne vidljiva,ne mogu se opipati) ,pa je prostor za zaradu veći. Tipičan primer je usluga u Hilton hotelu i usluga u nekim manjim hotelima. Razlika u ceni je astronomska,a dobija se gotovo isto. Iz te razlike može se isplati porez državi i radnicima (fiksni troškovi).
@JonathanMalagurski, jer proizvodnja radi s relativno malim profitom u odnosu na obrtaj kapitala. Što je osobito problematično ako proizvodni proces ima duže trajanje. Čak i ako zadržiš realnu cijenu, pitanje je da li ćeš stići na vrijeme nabaviti materijal, a da ne napraviš gubitak.
Ako je pšenica, brašno a prema tome i ona slana kifla, hrvatski proizvod, čemu onda dubai#cjena😂
Nisam bas dobro razumio ovaj dio o ekonomiji jugoslavije 80 ih godina. Negdje od 15 minute videa.
najbolja ekonomija je ekonomija SR njemacke 1934-1945, kad joj se cijeli svijet morao suprotstavljat
Jeftinija cijena= padaš na ispitu? Zar nije tako?
Naravno, da je g. Neven mislio na jeftinije ili niža cijena. U brzini je spojio dva izraza. Nije za zamjeriti.
U video se čini kao da govori general poslije bitke. Planska privreda je dobro funkcionirala u Japanu od 1945. do 1980. i to u kapitalizmu. Mislim da bi se trebala obraditi Japanska planska privreda. Ako mnogo puta nije uspjela planska privreda, ne uspjeva dovoljno dobro ni tržišna. U dokumentarcu Princes of the Yen | The Hidden Power of Central Banks je sve objašnjeno.
Ovo je prvi dio. Analiza sadašnjega stanja je u drugom dijelu
ruclips.net/video/0sJ4vdQT6Ho/видео.htmlsi=HDZSVEk-rB1cpEiI
... i ako bi ti mogao malo reći koju riječ o Marku Škrebu, bišem guverneru. I to u vrijeme dok je bio guverner a ne u vrijeme ovo sad nakon 2015. gdje on ima sarkastične komentare. Nevene, stalno pričaš o klonovima, i puno pričaš o guvernerima,... pa me zanima što imaš reći o Škrebu guverneru (iz tih godina)?
šta reći o čovjeku koji kada je bio guvernere HNB-a je rekao akademiku Baletići da je novac nevažan za ekonomiju.
@@nevenvidakovic Aaaaa, to je bio on! Znam da si ovo već rekao ali nisam znao tko je bio taj "pametnjaković"; nisam baš odmah zapamtio.
Kaj Vam je ?RS je formalno.potvrđivyo direktora.
Možda točno. Nisam bio na sastancima. Ali nitko ne može reći da Ante Marković (Končar) ili Hakija Turajlić (Energoinvest) nisu bili vrhunski menadžeri koji su izgradili odlične firme.
Radničko dioničarstvo je postojalo u Jugi? Mislim da nije. Deklarativno su raji pričali: Vi upravljate s tvornicom. To je vaše! Naravno da to nije bila istina. Moj otac nije imao niti jednu dionicu od 1970. do 1990. godine.
nisu bile dionice, ali su radnici putem skupštine birali radničko vijeće koje je biralo generalnoga direktora.