Lični kosmos: Arheolog Radovan Bunardžić, od paleolita do baroka
HTML-код
- Опубликовано: 9 фев 2025
- O svom ličnom kosmosu, govori Radovan Bunardžić, arheolog istraživač, Petrovaradinac poslom, Dorćolac školovanjem
Čačanin rođenjem, pravoslavac verom, Hazar životom. Ljubav prema arheologiji rođena je u trenutku kada je, kao gimnazijalac, radio na jednom arheološkom iskopavanju kao fizički radnik. Potom, upisuje i završava studije arheologije na Filozofskom fakultetu.
Kao mladi arheolog, sedamdesetih godina prošlog veka, otkrio je i istraživao čelarevsko naselje i groblje u kojem su, između ostalih, svoj mir našli pripadnici jednog od plemena Hazara, zagonetnog naroda sa obala istoimenog jezera, koji su primivši judaizam, morali da promene svoje prebivalište. Hazarsko čudo u Čelarevu, bilo je inspiracija i Miloradu Paviću za Hazarski rečnik.
Svoj radni proveo je na baroknoj Petrovaradinskoj tvrđavi.
Tokom arheoloških istraživanja, Bunardžić je otkrio i osvetlio istoriju Petrovaradinske stene kroz nekoliko vekova, od paleolita do baroka. Otkrio je da je najpre bila stanište neandertalskih ljudi iz vremena srednjeg kamenog doba i da je u vreme eneolita pretvorena u veliko zemljano palisadno utvrđenje. Posle nekoliko vekova, kao opatija Belfons, predstavljala je najvažnije uporište Cistercita u jugoistočnoj Evropi.
Iako su danas njegova istraživanja deo arheološke mape Srbije, svojim osobenim humorom, Bunardžić otkriva na kakve je sve prepreke i teškoće nailazio, kako je morao da se dovija da bi mu iskopavanja i arheološka istraživanja bila omogućena i konačno, otkriva svoju životnu priču koja se neprestano ponavlja: savladati otpor okoline da se nešto pokrene i uradi.
U rodnom selu Dedevci kod Kraljeva, Radovan Bunardžić trenutno piše studiju o crkvi sv. Bogojavljenja u Vrdilima. Istražujući njen istorijat i arhitekturu, Bunardžić je ujedno osvetlio zaboravljenu porodice Bunardžić Sretenović u kojoj je bilo književnika, lekara,sveštenika, vojnika, voćara, kao i članova i osnivača Srpskog kraljevskog Društva, potonje Akademije nauka i umetnosti. Crkva je podignuta pre jednog veka u čast boraca izginulih tokom Velikog rata. Zaštićena je kao spomenik kulture Republike Srbije.
Urednik Mirjana Bjelogrlić, snimatelj Hadži Vladan Mijailović, montažer Miroslav Nikolov, reditelj Ivana Stivens.
Label and copyright: Radio televizija Srbije
Zabranjeno svako kopiranje video i/ili audio snimaka i postavljanje na druge kanale!