Putevi rimskih imperatora: Na kapiji Singidunuma

Поделиться
HTML-код
  • Опубликовано: 25 авг 2024
  • Peta emisija iz serijala "Putevi rimskih imperatora" nosi naziv "Na kapiji Singidunuma" i posvećena je rimskom Singidunumu.
    Tragovi duge istorije grada zasnovanog pre više od dva milenijuma na bregu iznad ušća Save gotovo da i nisu više prisutni u liku savremenog Beograda. Retka su evropska stara urbana središta dugoga trajanja koja su u svojoj istoriji toliko puta rušena i ponovo građena kao što je to slučaj sa gradom čijim ulicama svakodnevno prolazimo. Grad na Dunavu - velikoj evropskoj reci, koja je često razdvajala države i narode, doživljavao je sudare civilizacija kroz rušenja zatečenog i izgradnju novog, bitno različitog od prethodnog. Stare urbane strukture sa svojim zdanjima iščezavale su pred novim građevinama ne ostavljajući tragove kontinuiteta. U procesima urbanizacije novoga vremena nisu ostali pošteđeni ni tragovi ranijih epoha, pohranjeni u slojevima zemlje pod savremenim gradskim tkivom.
    Narator emisije dr Marko Popović pričom o rimskom Singidunumu sastavlja izgubljenu sliku ovog davnog antičkog grada. Za rimsko carstvo koje je početkom 1. veka uspostavilo svoju granicu na Dunavu breg iznad ušća Save je imao sigurno strateški značaj. Posle organizovanja osvojenih oblasti i zasnivanja provincije Gornje Mezije koja je obuhvatala teritoriju današnje centralne Srbije u Singidunum je prebačena IV Flavijeva legija, a koja će tu ostati tu sve do kraja antike. Oko legijskog logora formiralo se gradsko naselje koje je već u doba cara Hadrijana znači u prvoj polovini 2. veka dobilo status municipijuma, a nekoliko decenija kasnije početkom 3. veka Singidunum je postao i kolonija rimskih građana.
    U emisiji učestvuju: dr Ivana Popović, naučni savetnik Arheološkog instituta, dr Vesna Bikić, naučni savetnik Arheološkog instituta i dr Slavica Krunić, muzejski savetnik Muzeja grada Beograda.
    Emisija sadrži snimke dronom, kao i arhivske materijale i fotografije: Radio-televizije Srbije, Muzeja grada Beograda i Kreativnog centra.
    Urednik: Svetlana Ilić
    Narator i stručni konsultant: dr Marko Popović
    Snimatelj zvuka i dizajn zvuka: Srđan Bajski i Nebojša Dragićević
    Dron operator: Vladimir Ivanović
    Direktor fotografije: Petar Vujanić
    Montažer: Marko Dragojević
    Reditelj: Ivana Stivens
    Label and copyright: Radio-televizija Srbije
    Zabranjeno svako kopiranje video i/ili audio snimaka i postavljanje na druge kanale!

Комментарии • 27

  • @bambina011
    @bambina011 3 года назад +24

    Требало би да имате превод на енглески језик, да нашу историју не причамо само нама самима.

  • @daniloristovic1010
    @daniloristovic1010 4 года назад +8

    Vrlo interesantno i zapazljivo

  • @bojanmarkovic9915
    @bojanmarkovic9915 4 года назад +14

    Ispod Beograda na više mjesta se nalaze ostaci vinčanske kulture. Ti ljudi su zasnovali Beograd. Niko neće da se pozabavi time. Svakako su mnogo stariji od keltskih i rimskih ostataka.

    • @akonkuki6500
      @akonkuki6500 3 года назад +1

      Bojan Markovic
      Rimski i Keltski ostaci NE POSTOJE!
      To je sve izfabrikovano u manastirima i samostanima.

    • @NS-mz8gq
      @NS-mz8gq 3 года назад +1

      Zato se rimski put i rimski bunar nalazi u sred Beograda i zato sto I dan danas se nalaze rimski i ilirski novcici a ne slovenski.

    • @o-8205
      @o-8205 2 года назад

      @@akonkuki6500
      Наравно да постоје Римски,Келтски,Илирски...све су то Срби бате ко што имаш данас Влахе,Шопе,Малисоре,
      Буњевце...
      Није све измишњено.

  • @D0GGy333
    @D0GGy333 2 года назад +2

    Could you add english subs please ?

  • @markodejanovic2296
    @markodejanovic2296 Год назад

    naravno da je prikazani Herkul remek delo rimske umetnosti !!! Gospodja je samo umislila da nije...

  • @jasminamarjanovic7311
    @jasminamarjanovic7311 5 лет назад +3

    Grad Serabik -Beograd je 12000g star!!!!

  • @aleksandarsasamilakovic8523
    @aleksandarsasamilakovic8523 5 лет назад +2

    ova nema pojma što drži plaćenički doktorat bolje da priča bajke unućadima ako ih ima nego da truje narod . ili da se do školuje kod Akademika Jovana I. Deretiča.