Treća povijest - Kretska Minojska kultura

Treća povijest - Kretska Minojska kultura
Arthur Evans, ravnatelj muzeja Ashmolean u Oxfordu, otkupljivao je antikvitete za muzejsku kolekciju. Ponuđen mu je pečat s nekakvim rezbarenim znakovima za koji je njegov prodavač rekao da dolazi iz Sparte, iz brončanog doba. Proučavajući pečat, Evansu je palo na pamet da ovi rezbareni znakovi ne predstavljaju tek puku dekoraciju, već moguće znakove pisma. Obilazeći atenske trgovine antikvitetima, Evans je saznao da ti pečati nisu porijeklom iz Sparte već s Krete. Tražeći civilizaciju koja je napravila ove pečate, 23. ožujka 1900. Evans je počeo kopati na Kreti, na brežuljku Kefala. U godinama istraživanja koje su uslijedile Evans je naišao na ostatke sjajne civilizacije koju je nazvao minojskom. Večeras u Trećoj povijesti govorit ćemo o toj minojskoj civilizaciji.
Gošća u studiju je prof. dr. sc. Helena Tomas s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
O ovoj temi kroz emisiju govore i prof. dr. sc. Marina Milićević Bradač, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i prof. dr. sc. Marin Zaninović.

[@tvrtkoprvi7219]

Šteta što nismo čuli i taj ostatak priče !

[@MilosKolundzic]

Odlična priča

[@robertmastnak581]

Redno spremljam vaše zanimive oddaje.lp

[@covjekapsurda2673]

odlicna emisija

[@milicadjordjevic339]

Ova figurina zenskog bozanstva sa rasirenim rukama veoma podseca na Vincanske figurine sa takodje rasirenim rukama,neke su predstavljene kako drze u jednoj ruci vuka a u drugoj bika. Oni su takodje ziveli u matrijarhatu...

[@treelore7266]

Predivna žena

[@mbsesv]

Nije ,,Aja Irini", nego ,,Agia Irini" (sveta Irena/sveti Mir). Ovo ,,aja" je iskvareni turski izgovor.

[@koriolan3516]

Bio je Marin jako dobar u svom poslu ,no Marina Bradač još jedan stepen više.

[@inyoface5456]

Di ste iz 1.c

[@ivanbosnjakovic4050]

Sadašnji prvi C here