Čabulja - vrh Velika Vlajna 4K Video Vlog

Naša ekipa je posjetila Čabulju - vrh Velika Vlajina 7.11.2020. godine.
Čabulja je planina između rijeke Neretve i njene desne pritoke Drežanke. Najviši vrh je Velika Vlajna 1780 m, pa slijede Mala Vlajna (1686 m), Ošljar (1682 m), Medvjed (1679 m), Zasjeda (1625 m).
Čabulja je, pored Veleža, druga planina čije padine izgrađuje Mostar. Polazište uspona na Veliku Vlajnu je iz mjesta Bogodol 840 m/Nv, 20 km zapadno od Mostara lokalnom asfaltnom cestom Cim-Goranci-Bogodol u neposrednoj blizini planinarskog doma Bogodol. S vrha je prekrasan pogled na 1500 metara dubok kanjon rijeke Drežanke i vrhove planina Čvrsnice, Prenja i Veleža te grad Mostar.
Na Bogodol se asfaltnom cestom može doći i iz pravca Širokog Brijega. Na oko 5,5 km laganog uspona na 1430 m/nm nalazi se vještačka lokva „Gonđuša“ od koje počinje strmiji uspon najprije kroz bukovu šumu, a zatim kamenjarom sa niskim raslinjem. Sa vrha se pruža veličanstven pogled na kanjon rijeke Drežanke dubok 1500 m. Kanjon Drežnice zbog visokih i strmih padina poznat je kao "hercegovački Kolorado kanjon".
Alternativa kojom se skraćuje staza i do 2 sata je proći još 3 km asfaltnom cestom iz Bogodola te skrenuti desno na solidan makadamski put dužine 3,5 km do tzv. Vanjačkog puta i novogradnje od koje vodi također markirana staza do Gonđuše. Od mjesta „Kilava bukva“ (KT 20), 8 km zapadnije od kraja asfalta lošijom makadamskom cestom trebalo bi da vodi staza do vrha Velika Vlajna kao dio VHT koja još nije trasirana.
---------------------------------------
NAJKORIŠTENIJI PUT - Planinarska staza od planinarskog doma, prvih 320 m vodi po asfaltnom putu. Na mjestu napuštanja asfaltnog puta, sa desne strane ceste, nalazi se informativna tabla sa svim osnovnim uputama za uspon na vrh po ovoj planinarskoj stazi. Prvih 100-tinjak metara planinarska staza vodi kroz rijetku makiju po zatravljenom kamenjaru do početka starog građenog pješačkog puta, po kojem se uspon nastavlja dalje. Spomenuti građeni pješački put, najprije vodi po zapadnom obronku kanjona Brinje, nakon toga skreće lijevo prema sjeverozapadu uz Tanku Kosu, do usjeka između vrhova Vijarak i Veliko Razdolje.
Kroz spomenuti usjek, uspon se nastavlja po dobro ugaženoj i dobro markiranoj planinarskoj stazi. Nakon prolaska kroz spomenuti usjek, planinarska staza nastavlja dalje uz južnu padinu Kršne Bukve, stalno dobivajući malo na nadmorskoj visini. Kada se izađe na prijevoj Kršne Bukve, prvi put se otvara vidik na vrh Velika Vlajina.
U nastavku uspona sa ovog prijevoja, planinarska staza vodi po istočnom obronku brda Možani, zaobilazeći nekada obrađivane njive i polja Dolci, i stiže do kraja spomenutih Dolaca na njihovoj sjevernoj strani, kod jezerca Gonđuša, u kojem je prema informativnoj tabli pitka voda. Pored spomenutog jezerca je izgrađeno planinarsko odmorište sa drvenim stolovima i klupama.
U nastavku uspona, od spomenutog jezerca, planinarska staza kreće jako oštro uzbrdo. U prvom dijelu ovog uspona prolazi se kroz šumu visoke bukve Cvitin Gvozd, orjentacijski oko 100 m visinske razlike, nakon čega se napušta jedini komfor uspona kroz debelu hladovinu na cijeloj ovoj planinarskoj stazi. Nakon izlaska na čistinu, planinarska staza u prvom dijelu nastavlja jako oštro uzbrdo, izravno prema vrhu, zatim skreće desno i vodi 300-tinjak matara prema jugoistoku gotovo polegnuto, do dolaska do dolinice između dva grebena koja vode prema vrhu. Tu skreće lijevo i nastavlja izravno uzbrdo po zatravljenom kamenjaru, do izlaska na prijevoj između Velike Vlajine i Pjeskulja. S ovog prijevoja treba nastaviti uspon prema sjeverozapadu i za 10-tak minuta se stiže na vrh Velika Vlajina.
--------------------------------------
Čabulja je uglavnom gola, krševita i bezvodna, sa malo obradive zemlje u uskim udolinama s jugozapadne i južne strane, gdje se nalaze malobrojna napuštene seoska naselja. U većem dijelu Čabulja je područje ljetnih ispaša sa sezonskim stočarskim naseljima.
Građena je od mezozojskih vapnenaca, a djelomično i od dolomita. Morfotektonski je produžetak planine Velež. Prema dolini Drežanke oštro je oivičena nekoliko stotina metara visokim tektonskim strinama, dok prema jugozapadu prelazi u podgorinu. Snažna pleistocenska glacijacija ostavila je na mnogim mjestima duž obje podgorine planine, a naročito duž jugozapadne velike komplekse morenskih nasipa.
PD Bogodol se sastoji od prostranog dnevnog boravka, odvojene kuhinje, hodnika, te dvije spavaonice sa 16 ležajeva. U dvorištu doma je konoba sa roštiljem i trijemom, te klupama i stolovima za ugodno druženje i odmor. Grijanje doma je sa peći na drva, a pitkom vodom je snadbjeven iz čatrnje. PD Bogodol je priključen na elektroenergetsku mrežu, a tolalet je poljskog tipa.

[@psBDance]

EXTRA :D

[@mazel1sb]

L.P.
Odlican video samo ovo na kraju za ove djevojcice nazalost nije točno.
To se u stvari zbilo u kanjonu između Ladine i Širokog Brijega mozda kojih 20km zračne linije od mjesta gdje je sniman video.
Sestre Čuljak su u pitanju i bile su srednjoškolke kad su nastradale.